Revitalizacijom bh. kulturnog nasljeđa do održivog turizma

Predsjednica Nacionalnog komiteta ICOMOS-a Vjekoslava Sanković Simčić izjavila je danas kako u Bosni i Hercegovini postoji vrlo značajno kulturno-istorijsko nasljeđe koje je zapostavljeno i nedostupno, a koje bi nakon revitalizacije moglo biti iskorišteno za razvoj održivog turizma.
Na konferenciji za novinare o temi “Kulturno nasljeđe i održivi turizam”, Sanković Simčić je govorila o ulozi lokalne zajednice u očuvanju kulturno-istorijskog nasljeđa, napominjući kako je nasljeđe kulturni kapital koji može biti od velike koristi za razvoj turizma.
“Lokalna zajednica treba pokrenuti određene aktivnosti, angažirati stručna lica koja će je uputiti kako i na koji način se može gospodariti sa tim kulturnim dobrom, a to treba pratiti i određena legislativa da ne bi došlo do zloupotrebe vrijednosti kulturno-istorijskog nasljeđa”, naglasila je Sanković Simčić.
Starobosanski Dubrovnik i srednjovjekovna nekropola Kopošići u opštini Ilijaš, kako je kazao dugogodišnji turistički djelatnik i predsjednik Udruženja turističkih agencija u Bosni i Hercegovini Zoran Bibanović, jedan je od motiva oko koga su se okupili uzimajući u obzir da naša zemlja raspolaže sa nevjerovatnim kapitalom starih gradova.

Najveći kapital BiH – srednjovjekovni gradovi i nekropole stećak

“Poznato je da imamo više od tri hiljade nekropola od kojih su 22 upisane na svjetsku listu kulturne baštine. Lokalitet Kopošića nije, ali smo mi u toj nekropli nedavno pronašli jedan sjajan arheološki nalaz, plašt vezen zlatnom srmom, koji će biti izložen u prostoriji gdje se izlaže Hagada, što dovoljno govori o njegovom značaju”, rekao je Bibanović.
Radi istraživanja, zaštite i promocije tog lokaliteta okupio se multisektorski tim s ciljem da se napravi turistički proizvod na osnovu kapitala koji posjedujemo.
“Naš najveći kapital su srednjovjekovni gradovi i nekropole stećaka. Brojni su gradovi u Bosni i Hercegovini gdje se u njihovom središtu ili odmah iznad grada na brdu nalaze stari gradovi koji su zapušteni, a koji mogu biti izuzetne atrakcije i čijom bi se obnovom mogla promijeniti turistička slika Bosne i Hercegovine”, rekao je Bibanović.
Naglasio je da postoje evropski i drugi fondovi, ali da Evropa ne daje novac za obnovu spomenika kulture ukoliko oni nisu samoodrživi, odnosno vezani za turizam.
“Njihovo prvo pitanje je na koji način će se to održavati, odnosno biti samoodrživo poslije završenog projekta, a to jedino može da se valorizira kroz turističku djelatnost”, naglasio je Bibanović.
Kako je jučer potvrđeno BHRT-u, u novom rekonstruisanom prostoru Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajat će još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića.
Uz do sada izlagani plašt kralja Tvrtka I i dvije originalne povelje, bit će izložen i plašt koji je pronađen na srednjovjekovnoj nekropoli Kopošići u opštini Ilijaš.
Plašt je pronađen 22. juna 2015. godine, a DNK analiza je potvrdila da je u pitanju Mirko Radojević, otac velikog bosanskog kneza Batića, čiji je stećak na Kopošićima jedan od najljepših u grupi od više od 60.000 stećaka.

Preuzeto sa BHRT