Dan Ilijaškog Dubrovnika u Sarajevu
Završena je jednomjesečna izložba „830 godina od potpisivanja povelje Kulina bana „ organizirana u okviru Festivala GRAD, a u sklopu koje je prvi put u Sarajevu organizirano predstavljanje ilijaških nacionalnih spomenika : Srednjovjekovni grad Dubrovnik i kneževska nekropola stećaka Kopošići.
U sklopu tih aktivnosti, a uz stručnu i organizacijsku podršku osoblja najveće galerije u regiji Collegium artisticum upriličen je i „Dan Dubrovnika u Sarajevu“, s programom: Proširena izložba s prezentacijom koja je predstvaila i ilustrirala : -urbanističku infrastrukturu grada Dubrovnika kao „velikog graditeljskog kompleksa“ sa više urbaniziranih jedinica. Takodjer je predstavljena i kneževska nekropola Kopošići sa stećcima o čijim likovnim kvalitetima stručnjaci iznose izuzetno visoke ocjene, i proglašavaju je „najljepšim našim spomenikom srednjeg vijeka“… Poseban dio izložbe predstavio je KRALJEVSKE POVELJE (njih 15) koje potpisuju velikaši (baruni) s Kopošića: Veliki knez bosanski Batić i njegov otac Mirko Radojević koji je bio dvorski knez (pristav) kod kralja Tvrtka I. Povelje govore i dokazuju njihov jako visok položaj i ugled u hijerarhijskoj strukturi Srednjovjekovne Bosanske države, (gdje su stajali rame uz rame s najvećim velmožama iz rodova: Hrvatinića, Hranića, Pavlovića i dr.), a time značaj lokaliteta čine dodatno vrijednim i zanimljivim. Kratku prezentaciju i pojašnjenja izloženog materijala dali su: Perica Mijatović i Edin Bujak – čiji je predani angažman i rezultat na ovim spomenicima dobro poznat.
U nastavku programa koji je organiziralo Koordinacijsko vijeće udruga koje se bave istraživanjem, zaštitom i promocijom ovih vrijednih ilijaških spomenika (HKD Napredak –Podružnica Ilijaš; Udruženje Nova aktropola –Sarajevo, Udruga žena SAN Ljubina, Omladinska organizacija „Carpe diem“ i dr…) prikazan je dokumentarni film : „Srednjovjekovni grad DUBROVNIK – muzej pod otvorenim nebom“ koji je postavljen na youtube a ilustruje nastojanja „zavičajnih entuzijasta“ da predstave ulogu i značaj vrijednih spomenika u svom zavičajnom prostoru… Sudionici: Jozo Jozić, Edin Bujak, Perica Mijatović , Meho Tabaković, Zoka, Mladen Kajić, Tarzo, Cigo, Cec, Halim, Anto i Dino… (link u prilogu).-
Izložba i film su poslužili kao uvod u Okrugli sto kojemu je bila namjera da predstavi dosadašnje rezultate i raspravi i trasira moguće dalje aktivnosti kako bi ovi vrijedni nacionalni spomenici dobili fizionomiju i postali zanimljiva destinacija za razne kulturne aktivnosti, edukacije, ali i za turiste koji posjećuju Sarajevo kao destinacija za jednodnevne izlete – u ovoj fazi razvoja. Sve aktivnosti organizirane su uz podršku i partnerstvo sa Nacionalnim komitetom ICOMOS-a (Medjunarodno udruženje za zaštitu spomenika) i Institutom za arheologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu a učešće u radu, pored njihovi predstavnika, uzeli su visoki intelektualci i vrijedni kulturni radnici te predstavnici nevladinih organizacija koje već nekoliko godina sudjeluju u realiziranju aktivnosti vezanih za grad Dubrovnik: Vijeće kongresa Bošnjačkih intelektualaca, Hrvatsko narodno vijeće u BiH, Srpsko gradjansko vijeće-pokret za ravnopravnost i Krug nezavisnih intelektualaca 99. Skupu je prisustvovao i g. Siniša Šešum – predstavnik UNESCO-a u BiH koji je sugerirao i davao upute kako otvoriti novi proces da se nekropola Kopošići a i druge vrijedne nekropole uključe u listu spomenika koji se štite i tretiraju po pravilima UNESCO-a. Mišljenje našeg uvaženog književnika i publiciste – osvjedočenog prijatelja i podržavatelja aktivnosti na „skidanju prašine“ sa zaboravljenih ilijaških spomenika – Ivana Lovrenovića, moramo doslovno prenijeti: „Kopošićki mramorovi baš zato što su umjetnina prvog reda, a k tome još svaki za se ima posebnu estetiku i likovnu „filozofiju“, oni su , dakle sjajan povod da se fenomenu stećaka (s posebnom pažnjom na Kopošiće) počnu posvećivati studije, radovi, analize, interpretacije u ključu modernih saznanja i metoda iz historije umjetnosti, ikonografije, simbologije, antropologije itd“… Svrha stvaranja takve stručne literature, bila bi prezentiranje ovog kulturološkog fenomena stručnoj javnosti Europe pa i svijeta gdje još uvijek nije dovoljno uradjeno da stećci dobiju prostor i tretman kakav zaslužuju…
Izložbu je isti dan posjetilo i nekoliko organiziranih grupa učenika iz sarajevskih osnovnih i srednjih škola a nekima je uz izložbu i prezentaciju prikazan i pomenuti dokumentarni film . Svi su iskazali želju i obećali posjetiti lokaciju.