ICOMOS: značaj Starobosanskog Dubrovnika i Kopošića
Predsjednica Nacionalnog komiteta Međunarodnog savjeta za spomenike i lokalitete – ICOMOS-a, Vjekoslava Sanković Simčić, govorila je danas na konferenciji za novinare o temi “Kulturno nasljeđe i održivi turizam”.
Sanković Simčić je ukazala na to da u Bosni i Hercegovini postoji vrlo značajno kulturno-povijesno nasljeđe koje je zapostavljeno i nedostupno, a koje bi nakon revitalizacije moglo biti iskorišteno za razvoj održivog turizma. Govorila je o ulozi lokalne zajednice u očuvanju kulturno-povijesnog nasljeđa, napominjući kako je nasljeđe kulturni kapital koji može biti od velike koristi za razvoj turizma.
Naglasila je da lokalna zajednica treba pokrenuti određene aktivnosti, angažirati stručna lica koja će je uputiti kako i na koji način se može gospodariti sa tim kulturnim dobrom, a to treba pratiti i određena legislativa da ne bi došlo do zlouporabe vrijednosti kulturno-povijesnog nasljeđa.
Starobosanski Dubrovnik i srednjovjekovna nekropola Kopošići u župi Čemerno, općina Ilijaš jedan je od motiva oko koga su se okupili uzimajući u obzir da naša zemlja raspolaže sa nevjerojatnim kapitalom starih gradova, naveo je Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija u Bosni i Hercegovini.
Bibanović navodi da imamo više od tri tisuće nekropola od kojih su 22 upisane na svjetsku listu kulturne baštine. Lokalitet Kopošića nije, ali je u ovoj nekropli nedavno pronađen sjajan arheološki nalaz, plašt vezen zlatnom srmom, koji će biti izložen u prostoriji gdje se izlaže Hagada, što dovoljno govori o njegovom značaju. “Naš najveći kapital su srednjovjekovni gradovi i nekropole stećaka. Brojni su gradovi u Bosni i Hercegovini gdje se u njihovom središtu ili odmah iznad grada na brdu nalaze stari gradovi koji su zapušteni, a koji mogu biti izuzetne atrakcije i čijom bi se obnovom mogla promijeniti turistička slika Bosne i Hercegovine”, rekao je Bibanović. Naglasio je da postoje europski i drugi fondovi, ali da Europa ne daje novac za obnovu spomenika kulture ukoliko oni nisu samoodrživi, odnosno vezani za turizam: “Njihovo prvo pitanje je na koji način će se to održavati, odnosno biti samoodrživo poslije završenog projekta, a to jedino može da se valorizira kroz turističku djelatnost.”
U novom rekonstruiranom prostoru Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u kojem će biti izložena neprocjenjiva Hagada, stajat će još jedan eksponat – plašt Mirka Radojevića, oca velikog bosanskog kneza Batića. Uz do sada izlagani plašt kralja Tvrtka I i dvije originalne povelje, bit će izložen i plašt koji je pronađen na srednjovjekovnoj nekropoli Kopošići u općini Ilijaš. Plašt je pronađen 22. lipnja 2015., a DNK analiza je potvrdila da je u pitanju Mirko Radojević, otac velikog bosanskog kneza Batića, čiji je stećak na Kopošićima jedan od najljepših u grupi od više od 60.000 stećaka.
